Hotel BOSNA 1 Ilidza -Sarajevo

Nova godina u Sarajevu

2019. polahko ali sigurno prolazi i već u mislima ustupa mjesto 2020. godini. Vjerovatno ste se već zapitali gdje ćete za Novu godinu a ako i niste vjerujemo da ćete poslije ovog teksta odlučiti se da baš 20-tu godinu 21. stoljeća proslavite u Sarajevu.

Kroz par mjeseci pitali smo naše goste da kažu jednu riječ koja će ih vezati za naš grad i uvijek smo imali brainstorming na recepciji. Rijetko su gosti uspjeli da se zaustave samo na jednoj riječi koja bi za njih najbolje opisala Sarajevo. Grad dobrih ljudi i još boljih domaćina, grad ćejfa, grad sa najljepšim pogledom, grad koji ima dušu, grad koji oprašta, merhametli grad, evropski Jerusalem, grad koji živi cijelu godinu, porodični grad, spoj istoka i zapada, drugi dom, srce BiH, prekrasna priroda, prekrasni planinski predijeli, šetališta, SFF samo su neke asocijacije na Sarajevo našim gostima koji su posjetili glavni grad Bosne i Hercegovine u toku 2019. godine. Ako niste nikad bili u Sarajevu sve će Vam biti interesantno za osjetiti ako ste ipak ranije dolazili opet ćete imati dosta za obići, posjetiti i upoznati pogotovo kada se grad okiti novogodišnjim ukrasima a ulicama zavlada praznična atmosfera. Ako se odlučite za doček Nove u Sarajevu planirajte da svaki dan možete organizovati i iskoristiti maksimalno. U nastavku ćemo dati par prijedloga kako provesti novogodišnje praznike u Sarajevu. Od Ilidže i njenih prirodnih ljepota, zatim centar grada u svom savršenom spoju različitih kultura, sportske aktivnosti na olimpijskim planinama, doček Nove na otvorenom ili u sarajevskim restoranima i kafićima i još mnogo toga.

Oaza mira - njeno veličanstvo Ilidža

Ilidža je prirodno blago Sarajeva. Zima joj nimalo ne ukrade ljepotu koje je krase tokom ostalih godišnjih doba. Ona kad obuče bijelu odoru još ponosnije stoji i brani svoju titulu sarajevske oaze mira. Ilidža je pored Baščaršije najposjećeniji dio Kantona Sarajevo, mjesto u kojem svoj put počinje rijeka Bosna po kojoj i država ponosno nosi prvi dio svog imena. Ilidža ima nekoliko šoping centara a sam centar Ilidže je mjesto sa dosta kafića i restorana. Kroz Ilidžu prolazi rijeka Željeznica a ljepote ovog mjesta su opjevane u brojnim pjesmama bez obzira na muzički žanr. Kroz Veliku aleje do Vrela Bosne dijeli vas oko 3 km obostranog drvoreda platana i divljeg kestena. Da li ćete odlučiti šetajući alejom doći do izvora rijeke Bosne ili se odlučite da uzmete kočiju koja istom ovom alejom vozi od 1895. godine, a čeka vas na samom ulazu u oba pravca (vožnja fijakerom u jednom pravcu košta oko 20 KM) apsolutno je nebitno. Na ovom pravcu očekuje Vas prelijepa panorama i odmor za oči. Vjerovatno ćete u zimskom periodu sresti manje šetača nego što bi to bio slučaj tokom ostala tri godišnja doba ali nemojte se iznenaditi kad Vas osoba koja Vam ide u susret srdačno pozdravi a mi se nećemo iznenaditi ako nam kažete da ste dosta vremena proveli slikajući se na ovom bajkovitom mjestu.

Put prema Vrelu Bosne - Velika aleja

Na kraju Velike aleje ulazite u prirodni nacinalni spomenik Vrelo Bosne. Rijeka koja izlazi ispod planine Igman nekako glasnije huči zimi nego ljeti, kao da se i ona bori sa niskim temperaturama i pokušava sama sebe da zagrije. Šetajući ovim prirodnim parkom proći ćete preko brojnih mostova koji spajaju brojnim izvorima i potocima rijeke Bosne ispresjecane obale. Iznad izvora rijeke Bosne su staze kojima su hodili heroji Igmanskog marša na minus 32 stepena celsijusa. Ulaz na Vrelo Bosne se naplaćuje 2 KM za odrasle i 1 KM za djecu mlađu od 6 godinaa

Oaza mira, biser prirode, ponos Ilidže - Vrelo Bosne

Još jedan spomenik na rijeci Bosni trebate posjetiti, a to je Rimski most. Možda će vas na prvu zbog svog naziva prevariti jer se ne radi o nekom mostu koji je sagrađen u vrijeme kada su se gradile i rimska naselja na području rimskog kulturnog i upravnog sjedišta sarajevske oblasti, tadašnjem naselju Aqua S... (Aquae Sulphurae) ili na današnoj Ilidži. Sagrađen je nekad u 16. stoljeću u vrijeme kada je Osmansko carstvo vladalo ovim prostorima. Ime je dobilo ili po rimskom mostu koji je prije njega spajao obale rijeke Bosne ili zbog toga što su ostaci rimskog naselja ugrađeni u ovaj most. Bilo kako bilo, ovaj most sa sedam veličanstvenih lukova je omiljeno mjesto za slikanje mladenaca zato vjerujemo da će i Vas oduševiti.

Rimski most kojim Rimljani nisu prolazili

U jednom danu stignete obići i Tunel spasa koji je svjedok inovativnosti i borbe za život opkoljenog grada u poslijednjem ratu. Žila kucavica Sarajeva u najtežim danima i njegova jedina komunikacija sa ostatkom svijeta u najdužoj opsadi glavnog grada u Europi. Tunel D-B napravljen je ispod aerodromske piste, kopan četiri mjeseca i četiri dana sa obje strane. Trenutak kada je tunel prokopan je trenutak kada se rodila nova nada za Sarajevo. Porodica Kolar koja je svoju kuću dala na raspolaganje za ulaz u tunel odlučila je napraviti muzej. Danas posjetioci muzeja mogu ući u jedan dio tunela koji je sačuvan. Vjerujemo da će Vam odmah skučen prostor u tom tunelu stvoriti nelagodu ali sjetite se da su u najtežim vremenima ljudi 2h prolazili kroz taj tunel noseći hranu za stanovnike grada koji je bio osuđen na uništenje.

Tunel u periodu od 1.11. do 31.3. radi od 09:00 do 16:00 s tim da je zadnji ulaz u 15:30h. Cijena je 10,00 KM a za studente uz pokaz studentske kartice 5,00 KM. Plaćanje je isključivo u gotovini u KM. Na Ilidži Vas čeka još dosta različitih aktivnosti ali o njima nekom drugom prilikom.

Tunel spasa Ilidža (izvor: Tunel spasa)

Sarajevo

„Sarajevo će biti sve drugo će proći“ baš ovaj stih istoimene pjesme opisuje ono što je Sarajevo vijekovima prolazilo u sklopu različitih carstava, osvajača koji su se nemalo razlikovali jedni od drugih. Glavni grad Bosne i Hercegovine osnovao je početkom marta 1462. godine Isa-beg Ishaković. Ovdje su se smjenjivala velika carstva i moćne države ostavljajući pečat kako na uređenju grada tako i na samim ljudima. Sarajevo je iz svakog perioda iskoristilo i uzelo ono najbolje a iz onih najtežih vremena učilo i dalje uči da su najbitniji suživot i zajedništvo, da se poštuje tuđe i drugačije a cijeni i voli svoje. Sve lekcije koje je Sarajevo prošlo samo su uvećale gostoprimstvo i ljubav prema gostima koji posjete naš grad i državu.

Čuveni sarajevski Sebilj

Krenite od Sebilja kroz baščaršijske uličice. Šetajući starom gradskom jezgrom vidjet ćete kako još uvijek neki od starih zanata žive i odolijevaju zubu zaborava da ih počne nagrizati. Obiđite kazandžije, kujundžije, sarače, papudžije, arakijadžije, filigrane jer će Vas njihov rad oduševiti i sigurno ćete otići sa bar jednim suvenirom. Ćevapi sa somunom i kajmakom i ćejf (uživanje onako samo za svoju dušu) uz bosansku kahvu zagrijat će Vas u hladnim sarajevskim
danima. Obiđite Morića han, jedini sačuvani karavan saraj iako ih je nekad bilo i više od pedeset. Karavan saraje ili karavan dvorac služio je trgovcima koji su dolazili u Sarajevo iz svih dijelova svijeta. Roba se u to vrijeme a i danas prodavala u Brusabezistanu koji je bio centar trgovine svilom iz Burse. Slikajte Sahat kulu čiji sat vjerovatno jedini na svijetu mjeri lunarno vrijeme.

Sahat kula pokraj Begove džamije - jedini sat koji mjeri lunarno
vrijeme

Na Baščaršiji ćete se uvjeriti zašto je Sarajevo evropski Jeruzalem. Vidjet ćete munare i čuti ezane sa Baščaršijske džamije, Gazi Husrev-begove džamije, Careve džamije, Ferhadija džamije. Sarajevom će odzvanjati i zvona sa brojnih crkvi kao što su Stara pravoslavna crkva, Saborna crkva, Katedrale presveto srce Isusovo. A u našem gradu možete posjetiti i sinagoge koje su se gradile nakon što su Sefardski jevreji naselili Sarajevo. Šetajući od Baščaršije naićete na liniju koja spaja istok i zapad, liniju koja razdvaja uticaj Osmanskog carstva s jedne strane i Austro-Ugarskog carstva sa druge strane. Nakon ove linije ulazite u moderni dio grada gdje počinje čuvena sarajevska ulica Ferhadija. Veliko šetalište koje podsjeća na Beč a koje uvijek vrvi od turista. Niz ovu ulicu u kojoj se nalaze brojne prodavnice, kafići i restorani doći ćete do Vječne vatre kao spomenika za vječno sjećanje na oslobodioce grada Sarajeva u Drugom svjetskom ratu. Sarajevo je grad u kotlini rijeke Miljacke a nad njom se svojom ljepotom diče mostovi jedan za drugim. Tako ako krenete šetati Alejom ambasadora uzvodno od sarajevske Vijećnice stići ćete do Kozije ćuprije. Legenda kaže da su baš koze zaslužne što je na ovom mjestu pronađen ćup sa zlatnicima od kojih je kasnije i sagrađena Kozija ćuprija. Sahat kula pokraj Begove džamije - jedini sat koji mjeri lunarno vrijeme Svaki most nizvodno ima svoju priču pa tako Šeher-Ćehajina ćuprija prelijepi most na četiri luka kod sarajevske Vijećnice prema legendi je imao ugrađen dijamant koji je ukrao zaljubljeni mladić kako bi isti poklonio djevojci. Ova ljubavna priča je razniježila i kadiju koji je oslobodio mladića kazne ali dijamant nikad nije vraćen.

Šeher-Ćehajina ćuprija i Inat kuća

Sa ove ćuprije vidjet ćete Vijećnicu koja od 1986. godine krasi desnu obalu rijeke Miljacke a od 2014. godine je otvorila vrata Sarajlijama i turistima. Sa druge strane vidjet ćete čuvenu Inat kuću koja je kamen po kamen prenešena sa desne na lijevu stranu obale Miljacke kako bi ustupila mjesto veličanstvenoj Vijećnici. Vlasnik ove kuće inatio se austrougarskim vlastima i nije im želio prodati svoj rahatluk kako bi se na tom mjestu gradila Vijećnica. Popustio je samo pod uslovom da se kuća prenese na drugu stranu Miljacke, ciglu po ciglu. I tako i bi pa se sad Sarajlije i turisti dive veličini sarajevske Vijećnice i inatu jednog Sarajlije, a sve sa prelijepog Šeher-Ćehajinog mosta. U Inat kući možete ručati ili večerati a svratite i u Vijećnicu da uživate u njenoj ljepoti i da pogledate neke od stalnih tematskih postavki. Radno vrijeme Vijećnice je od 09h do 18h svaki dan.

Sarajevska Vijećnica

Dalje niz Miljacku doći ćete do Latinske ćuprije koja je dobila ime po Latinluku, naselju u kojem su živjeli sarajevski katolici. Ovaj most se zvao i Principov most jer je nedaleko od ovog mosta ispaljen hitac prema austrougarskom prestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji koji će razbuktati ratne vatre u cijelom svijetu i označiti početak Prvog svjetskog rata. Danas ovdje imate označene stope na mjestu na kojem je Gavrilo Princip stajao
a kad dođete do Latinske ćuprije posjetite i Muzej Sarajevo 1878-1918. Uživat ćete izložbenoj postavci ovog muzeja koja pokazuje Sarajevo i život Sarajlija u vrijeme austro-ugarske vlasti. Posjetite i At mejdan i nekadašnji muzički paviljon gdje se u vrijeme austro-ugarske vlasti nedjeljom u 11h održavao koncert. Sada na ovom mjestu možete popiti kahvu i uživati u miru u centru grada. Vjerujemo da će Vas mjesto povući da maštate kako je to bilo nekad nedjeljom u 11h. Još mostova niz Miljacku čeka da ih vidite i saznate neku njihovu priču. Ćumurija most, Drvenija most, Čobanije most, most Festina Lente (požuri polahko) te na posljetku Eiffelov mosta za koji kažu da ga je projektovao sam tvorac Eiffelovog tornja ali o tome nema konkretnih dokaza. Ko god da ga je projektovao most nije mogao zamisliti da će u današnji vakat koristiti za izjavljivanje ljubavi. Često se na njemu viore ljubavne poruke ispisane na bijelom platnu čekajući da ih oduševljeno čitaju osobe kojima su namijenjene.

Sarajevski mostovi (Izvor: Sarajevo Destination)

Sarajevo ima mnogobrojne muzeje koji čuvaju historijsko naslijeđe ovog grada i cijele Bosne i Hercegovine. Zemaljski muzej, Historijski muzeju, Muzej Sarajevo 1878-1918, Muzej Jevreja, Brusa bezistanu, Despića i Svrzina kuća dvije kuće koje predstavljaju kulturu stanovanja pravoslavne odnosno muslimanske kuće, Gazi Husrev-begov muzej, Muzej
pravoslavne crkve, Muzej Vijećnica, Olimpijski muzej, Muzej ratnog djetinjstva, Muzej Alije Izetbegovića, Muzej Art kuće sevdaha samo su neki čuvari bogate bosanskohercegovačke tradicije. Obavezno u svoju posjetu uključite i vožnju obnovljenom sarajevskom žičarom. Taj pogled sa vidikovca olimpijskog Trebevića na kojem se održavalo bob takmičenje ili izletišta Brus morate vidjeti. Pored Trebevića Sarajevo ima još mnogo panoramskih dijelova kao što su Žuta i Bijela Tabija, Zmajevac, izletište Barice a sa svakog dijela zastat će Vam dah od ljepote Sarajeva!

Pogled sa sarajevske žičare

Mi jedva čekamo da se Ilidža, Baščaršija, Ferhadija, Titova i druge sarajevska mjesta i ulice okite novogodišnjim ukrasima. A posebno je kada Coca Cola u svoje ruke uzme park Hastahanu i od njega napravi pravo novogodišnje čudo. Sarajevo Holiday Market sastoji se od sajamskog dijela, dječijeg paviljona kao i luna park i bina na otvorenom namijenjeni za najmlađe, Selo Djeda Mraza, klizalište na otvorenom kao i holiday pub. Sarajevo Holiday Market od 04.12.2019. godine do 13.01.2020. godine će nuditi pregršt dobre zabave i koncerata za najmlađe uzraste i one malo starije koji su u duši uvijek mladi.

Slika 1 Sarajevo Holiday Market - Park Hastahana
(izvor:Sarajevo Destination )

Sportski duh Sarajeva

Jedan dan rezervišite za zimske sportske aktivnosti. Skijati možete na olimpijskim planinama Bjelašnici, Igmanu i Jahorini kao i u centru Ravna planina. Bez obzira da li ste vrhunski skijaš ili ćete prvi put svoje umjeće isprobati baš za novogodišnje praznike ove planine nude staze sa sve skijaše. Čist zrak, topao čaj, domaća hrana sa dosta skijaških staza su dovoljni razlozi da barem jedan dan iskoristite na ovu aktivnost. Skijaški centar Jahorina dočekuje skijaše od 1923. godine dok su skijaški centari na Bjelašnici i Igmanu nastali za potrebe održavanja 14. olimpijskih igara 1984. godine. Snalažljivost Bosanaca i Hercegovaca možemo vidjeti i u činjenici da su na vrhu Bjelašnice izgradili objekat sa kojeg su kretali takmičari a sve s ciljem da se dobije potrebna visinska razlika od 800 m od starta trke do cilja. Svi skijaški centri već su objavili cijene karata za predstojeću sezonu, a iste možete pogledati na sljedećem linku za planine Bjelašnicu i Igman, za Olimpijski centar Jahorina na sljedećem linku, a na ovom linku za centar Ravna planina.

Staze na Bjelašnici i Jahorini

Klizanje je nekad bilo moguće samo na ledenoj plohi dvorane Zetra ali ovaj sport ima sve veću popularnost u Sarajevu. Ledene plohe (što od pravog leda, što od sintetičkog leda na kakvom vježbaju i profesionalni klizači) u sezoni 2018/2019 pored Zetre bile su postavljene i u parku Hastahana u okviru Sarajevo Holiday Marketa, na području Vilsonovog šetališta pored Staze na Bjelašnici i Jahorini Zemaljskog muzeja, u sportsko - rekreativnom centru Safet Zajko, u Starom gradu kao i na planini Trebević u sklopu Sunnyland-a gdje ste mogli klizati uz pogled na Sarajevo.

Ledena ploha Zetra

Ali to nije sve

Ilidža, Sarajevo i okolne planine nisu jedino što Vam želimo preporučiti da posjetite u toku novogodišnjih praznika. S obzirom na geografsku lokaciju u odnosu na druge gradove u Bosni i Hercegovini Vaš boravak u Sarajevu možete iskoristiti i da obiđete nekoliko ostalih bosanskohercegovačkih bisera kao što su Konjic, prelijepa konjička ćuprije i Titov bunker, Jablanicu i Muzej „Bitka za ranjenike na Neretvi“ te se počastiti dobrim pečenjem, Mostar sa veličanstvenim Starim mostom kao i Vrelo Bune u Blagaju i njegovu tekiju. Do Mostara možete otići i vozom. Cijena povratne karte je 19,50 KM (10 €) a voz iz Sarajeva kreće u 07:15 a povratak je u 17:04. Drugi dan možete iskoristiti da posjetite Visoko i bosanskohercegovačke piramide zajedno sa podzemnim labirintom tunela Ravne u kojem je izmjerena trostruko veća
koncentracija negativnih iona (negativni ioni imaju ljekovito djelovanje na čovjeka) nego na planinama. Novogodišnje praznike možete iskoristiti i posjetite i vezirski grad Travnik, kao i kraljevski grad Jajce, jedini grad na svijetu koji u svom centru ima vodopad.

Kraljevski grad Jajce, Stari most u Mostaru,
Tvrđava u vezirskom gradu Travniku

Nova godina u Sarajevu

Izaberete li Sarajevo kao destinaciju za doček Nove 2020. godine nećete se pokajati jer Vas očekuje vrhunski trodnevni provod. U Novu godinu uvest će Vas regionalna muzička zvijezda Željko Joksimović. Ukoliko se odlučite za doček na otvorenom, ne sumnjamo da ćete uz velike hitove i poneku sevdalinku u izvedbi ovog izvrsnog muzičara uživati u sjajnoj atmosferi, koja će otopiti sve minuse.

Dan prije velikog koncerta Željka Joksimovića moći ćete uživati ispred Vječne Vatre u Titovoj ulici u koncertu klasične muzike pod dirigentskom palicom profesora Ognjena Bomoštara. A prvi dan 2020. godine nećete ostati uskraćeni za odličnu atmosferu koju će ispred Vječne vatre napraviti grupa Zabranjeno pušenje.

Kada pročitate velike rečenice koje su na pres konferenciji rekli Željko Joksimović: „Ne osjećam se kao gost, već kao jedan od vas" i frontmen grupe Zabranjeno pušenje Davor Sučić: „Poslije 35 godina karijere Sarajevo mi je koncert pred koji ne spavam nikad.“ , budite sigurni da će Joksimović i grupa Zabranjeno pušenje publici pokloniti i srce i dušu.

Ukoliko ipak više volite doček Nove godine u restoranima i kafićima Sarajevo Vas i sa ovom ponudom neće razočarati. A definitivno vrhunski provodi Vas očekuje i u našem hotelu i restoranu Bosna. Godina brzo prođe a naši Ifeta Behmen i Nasko Muslić sa CD bendom već se pripremaju da prevaziđu atmosferu sa prošlogodišnjeg dočeka, a to nije lagan posao. U hotelskoj sali nastupaju Jašar Dino, Jašar Emir i Jašar Tarik. Otac i sinovi će Vas oduševiti svojim glasovnim mogućnostima a imaju i sjajnu formulu da naprave vrhunsku zabavu na kojoj vlada opuštena i vesela atmosfera. Garantujemo da ćete svi plesati i pjevati u isti glas.

Kod nas novogodišnja atmosfera počinje nekoliko dana prije 30.12. jer Vas u Restoranu Bosna već 25.12. očekuje veliki koncert Stoje. Sa dobrom zabavom nastavljamo i 29.12. uz grupu Đogani a ne završavamo sa reprizom Nove godine 01.01. jer 02.01. nastupa Jana. Kada se malo odmorite začinit ćemo veseli januar uz zvuke velikih hitova Slađe Allegro.

Samo mali dio turističke ponude Sarajeva je predstavljen u ovom tekstu ali vjerujemo da je bio dovoljan da zagolica maštu i da počnete planirati doček Nove godine u našem gradu jer Sarajevo je novogodišnji centar regije.